tražim za gradnju obiteljske kuće

< listopad, 2010  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Listopad 2010 (1)
Rujan 2010 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

gradnja od temelja do krova 

















zatvoreni objekti 





 Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Igre.hr
Najbolje igre i igrice

Forum.hr
Monitor.hr

 













 18.10.2010., ponedjeljak

tražim za gradnju obiteljske kuće


Tražite građevinskog izvođača za gradnju obiteljskog objekta


INzr
građevinski obrt
vl. Ante Jakelić
Virovitička 26
10040 Zagreb,
MB 92467148
mob: 091/285-1322
tel: 01/285-1322
e-mail: ajakelic@gmail.com


-bavimo se građevinsko-obrtničkim radovima
- gradnja objekta niski rohbau od 130-180 eur/m2
-gradnja objekta rohbau od150-210 eur/m2
-visoki rohbau od 220 - 260 eur/m2 eur/m2
-ključ u ruke 615 eur/m2
-izrada krovišta od 350 kn/m2
-izrada toplinskih fasada od 150 kn/m2
- izrada H.I. u dva sloja 95 kn/m2
-zidanje pregradnih zidova 160 kn/m2
-zidanje blok opekom od 590 kn/m2
- oplata temelja od 55 kn/m2
-oplata stupova od 75 kn/m2
- oplata pune ploče sa podupiranjem do 3 m doka 75 kn/m2
- ugradba betona bez materijala 120 kn/m3
-ugradba armature 2,20 kn/kg
- postava fert uložaka 150 kn/m2

-6 djelatnika, bivši zaposlenici g.p. Industrogradnja-završni radovi, sa iskustvom gradnje na složenim poslovno stambenim objektima
-posjedujemo stropne i zidne oplate za a.b. konstrukcije
-naš dobavljač materijala je Baumax
- rabat materijala prepuštamo Vama
-ako nemate troškovnik, možemo napraviti sa stvarnim količinama i opisi stavki neće sadržavati više vrsta radova, kako bi Vam mogli ponuditi što točnije cijene

Za vrijeme gradnje objekta vodimo građevinski dnevnik, građevinsku knjigu, uz svaki ugrađeni materijal prilažemo ateste, jer sve to je potrebno za konačno izvješće nadzornog inžinjera, kako bi se objekt legalizirao i upisao u katastar.

Cijena gradnje objekta ovisi o više faktora : vrsti konstrukcije, vrsti krovišta,vrsti oplata i transporta na gradilištu, kvaliteti materijala. Svaki objekt ima neku svoju različitost od drugog objekta, pa se po tome i rade analize cijena za pojedine radove.

Objekt gradite za ugodan i siguran život, prema tome, mora se posvetiti posebna pozornost na armiračke radove uz kontrolu nadzornog inžinjera., jer uz ostale materijale, vrsta armatura i način postave daje statičku stabilnost objekta.
Poznavanjem vrste konstrukcija, iskusniji izvođači koji su stekli iskustvo u većim gađevinskim poduzećima, mogu odrediti koliko u prosjeku ide armature po m3 betona. Najveća greška investitora je smanjivanje količina armature, kako bi pojeftinili objekt. Za svaku izmjenu projekta treba upozoriti nadzornog ing. i projektanta.
Za ugodan i siguran život u budućem objektu najviše ovisi o Vama , jer u konačnici određujete gdje će te živjeti u jeftinijem ili kvalitetnijem stambenom prostoru.

- nešto više informacija na web stranici "Tražim građevinskog izvođača za gradnju kuće".




GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 1. LISTOPADA 2007. GODINE


Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:

Uporabna dozvola - za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
Završni izvještaj nadzornog inženjera
- za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.
Navedeni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

Zašto je bitno upisati kuću u katastar i zemljišnu knjigu?

Kuću ili građevinu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati kod kupoprodaje (“čisti papiri”), legalizacije objekta, hipoteke, kod prijave boravka, etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).

Kuća je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?

Za upis kuće u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi elaborat za
usklađenje zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem,
u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena.

KUĆA IZGRAĐENA BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE

Ako je kuća sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati projektanata koji će provesti postupak legalizacije i nakon plaćenih doprinosa moći će se nastaviti postupak upisa kuće.

IZRADA ELABORATA ZA EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE

Elaborat za evidentiranje građevine - za izradu elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri građevine i međnih linija, zatim na temelju izmjere računa koordinate točaka i kartira ih u nekom od CAD programa.



Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana te se izrađuje dokumentacija za elaborat: skica izmjere, prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu, i dr.

Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.

Nakon pregleda i provedbe elaborata u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom operatu.

Zatim Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja prijavni list za zemljišnu knjigu zemljišnoj knjizi (gruntovnici) gdje se evidentira promjena na predmetnim parcelama, ali vlasničko stanje ostaje nepromijenjeno.






Obveze prije početka radova

Prije početka građevinskih radova trebate podnijeti prijavu početka gradnje, osigurati gradilište i propisno ga označiti
Prijavu početka gradnje obvezni ste dostaviti nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije osam dana prije početka gradnje. Pismenu prijavu nastavka radova dužni ste podnijeti i ako ste nakon početka gradnje imali prekid dulji od tri mjeseca.
U prijavi početka građenja trebate navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.
Osiguranje gradilišta
Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. U slučaju prekida građenja, dužni ste poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Označavanje gradilišta
Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost toga akta.
Ako je građevina na kojoj se izvode radovi upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na ploči mora biti i naznaka da se radi o kulturnom dobru.


ZAKON O GRADNJI

(NN 175/03, na snazi od 1. siječnja 2004.)



SADRŽAJ

I. OPĆE ODREDBE

II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, DRUGI UVJETI ZA GRAĐEVINU I TEHNIČKA SVOJSTVA GRAĐEVNIH PROIZVODA

III. DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI I STAVLJANJE U PROMET GRAĐEVNIH PROIZVODA

IV. SUDIONICI U GRADNJI

V. PROJEKTI

VI. GRAĐENJE GRAĐEVINE

VII. UPORABA GRAĐEVINE

VIII. UKLANJANJE GRAĐEVINE

IX. INSPEKCIJSKI NADZOR

X. UPRAVNI NADZOR

XI. KAZNENE ODREDBE

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE




Što je zemljišno knjižni izvadak?

Zemljišnoknjižni izvadak

Zemljišne knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti, pravo stvarnog tereta) na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i činjenice u svezi s pravnim prometom nekretnina. Zemljišne knjige vode općinski sudovi, a u njima zemljišnoknjižni odjeli.
Zemljišnoknjižni izvadak predstavlja javnu ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad nekretninom.
Zemljišnoknjižni uložak (zemljišnoknjižni izvadak, vlasnički list) sastoji se od tri lista:
• Posjedovnica ( A list ) - sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih
• Vlastovnica ( B list ) - sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom
• Teretovnica ( C list ) - sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena ( hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava )



Što je građevinska dozvola?

Građevinska dozvola

Građevinska dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njime se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.
Građevinska dozvola potrebna je za građevine koje uredbom određuje Vlada RH ili za građevine koje se grade na području dvije ili više županija.
Postupke izdavanja građevinske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 ).
TKO IZDAJE GRAĐEVINSKU DOZVOLU?
Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje građevinske dozvole za sljedeće građevine: građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene.
Da bi se izdala građevinska dozvola potrebno je ishoditi potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Takvu potvrdu izdaju tijela i/ili osobe koje su sudjelovale u izdavanju lokacijske dozvole za tu građevinu.


DOKUMENTACIJA ZA GRAĐEVINSKU DOZVOLU

• zahtjev (investitor)
• 3 (tri) primjerka glavog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole
• pisano izvješće o kontroli glavnog projekta
• parcelacijski elaborat ovjeren od nadležnog ureda za katastar uz potvrdu ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice
• * dokaz investitora da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini
U sljedećim slučajevima potrebna je dodatna dokumentacija:
• projekt izrađen prema stranim propisima
- pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji
• elaborat o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta
• potrebna privremena građevina
- 3 (tri) primjerka glavnog projekta za tu građevinu i drugi prilozi uz to


KOLIKO VAŽI GRAĐEVINSKA DOZVOLA?

Građevinska dozvola važi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, a trajno ukoliko se u tom roku započne s radovima.
Na zahtjev investitora, važenje građevinske dozvole može se jednom produžiti na još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je izdana.

* Dokaz investitora da ima pravo graditi:
• izvadak iz zemljišne knjige
• ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti

• ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine
• ugovorom o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje
• pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja (adaptacije) te građevine, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno
• pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika izdana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor



Što je elaborat iskolčenja objekta?

Iskolčenje objekta

Iskolčenje objekta prije gradnje i izrada elaborata iskolčenja zakonska je obaveza za stambene i poslovne građevine. Iskolčenje objekta je prenošenje projektiranih elemenata (točke, visine, dimenzije) na teren.
Nakon ishođenja rješenja o uvjetima građenja iligrađevinske dozvole ovlašteni geodet iskolčit će objekt na građevinskoj lokaciji.
Svrha iskolčenja objekta je da se objekt sagradi na točno za to projektom predviđeno mjesto.
Izbjegavanje iskolčenja objekta i nepoznavanje točnih međa često rezultira time da objekt završi na krivom mjestu na parceli ili čak na dijelu susjedove parcele, što može biti uzrok dugotrajnih i skupih sudskih sporova i svađa sa susjedima.
Nakon iskolčenja objekta radi se elaborat iskolčenja.

ELABORAT ISKOLČENJA

Elaborat iskolčenja je dokument kojim se prikazuje na koji je način iskolčen objekt na građevinskom zemljištu, a potreban zbog prijave početka gradnje građevinskoj inspekciji.
Elaborat iskolčenja izrađuje ovlašteni geodet.

DOKUMENTI POTREBNI ZA IZRADU ELABORATA ISKOLČENJA?

Dokumenti potrebni za elaborat iskolčenja su:
• rješenje o uvjetima građenja - objekti do 400 četvornih metara i poljoprivredne zgrade do 600 četvornih metara.
• pravomoćna građevinska ( lokacijska ) dozvola
• glavni projekt na uvid ( arhitektonski projekt )
ISKOLČENJE MEĐE
Iskolčenje međnih linija je postupak kojim se na terenu definiraju međe prema katastarskim podacima.
POSTUPAK ISKOLČENJA MEĐE?
Za iskolčenje međnih linija (M 1:2880) potrebno je:
• kopija katastarskog plana
• obavijestiti susjede okolnih katastarskih čestica i u dogovoru sa njima obilježiti međne linije koje su poznate
Nakon toga slijedi geodetska izmjera te obrada podataka u uredu. Zatim se iskolčavaju međne linije u prisustvu naručitelja i vlasnika susjednih parcela.


Što je prijavni list?

Prijavni list

Prijavni list je sastavni dio parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata koje izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke.

PRIJAVNI LIST ZA KATASTAR

U prijavnom listu za katastar prikazuje se stanje podataka u posjedovnom listu (broj, položaj, oblik, površina i izgrađenost katastarske čestice) prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.

PRIJAVNI LIST ZA ZEMLJIŠNU KNJIGU

U prijavnom listu za zemljišnu knjigu prikazuje se stanje katastarskih podataka u zemljišnoknjižnom ulošku prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.



Što je parcelacija zemljišta?

Parcelacija zemljišta

Parcelacija zemljišta je podjela ili spajanje dvije ili više katastarskih čestica, a može se raditi u građevinskom i poljoprivrednom području.

PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Parcelacija građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan tog područja može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.

PARCELACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Za parcelaciju poljoprivrednog zemljišta potrebno je Uvjerenje nadležnog ureda za graditeljstvo da je katastarska čestica izvan granica građevinskog područja.

KOJA JE NAMJENA PARCELACIJE ZEMLJIŠTA?

Namjena parcelacije zemljišta može biti:
• formiranje građevinske čestice
• formiranje katastarskih čestica zbog kupoprodaje nekretnina
• formiranje katastarskih čestica u postupku povrata imovine
• formiranje katastarskih čestica zbog ostavinske diobe
• formiranje katastarskih čestica zbog dobivanja hipotekarnog kredita

KOJI SU DOKUMENTI POTREBNI ZA PARCELACIJU ZEMLJIŠTA?

• kopija katastarskog plana
• posjedovni list
• zemljišnoknjižni izvadak
• dozvola ili suglasnost za parcelaciju

Dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

PARCELACIJSKI ELABORAT

Parcelacijski elaborat može biti:
• za diobu ili spajanje katastarskih čestica
• za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja
Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja može biti:
• Parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana uređenja
• Parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije
• Parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli
• Parcelacijski elaborat po rješenju o uvjetima građenja
• Parcelacijski elaborat po rješenju o utvrđivanju građevne čestice

Kada se donosi rješenje o utvrđivanju građevne čestice?
Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice u slučajevima
kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevina.

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se:
• ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,
• ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina veća od površine nužne za redovitu uporabu građevine,
• ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine,
• ako se radi o građevini za stalno stanovanje koja je izgrađena bez akta kojim se odobrava gradnja, a izgrađena je u skladu s prostornim planom i vlasnik građevine se obvezuje ishoditi akt kojim se odobrava gradnja u roku od 1 godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora za to zemljište.

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi nadležno upravno tijelo na temelju dokumenata prostornog uređenja.

Rješenje se donosi na temelju odgovarajuće posebne geodetske podloge katastarske čestice i izvoda iz katastarskog plana, koji se prilažu zahtjevu.

Izrada parcelacijskog elaborata

Za izradu parcelacijskog elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri međnih linija, zatim se računaju koordinate snimljenih točaka te kartiraju u neki od CAD programa. Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana.
Izrađeni parcelacijski elaborat se predaje u nadležni Katastarski ured na pregled i ovjeru, nakon čega se novonastalo stanje evidentira u katastarskom operatu.

Prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu su sastavni dijelovi parcelacijskog elaborata.
Prijavne listove za zemljišnu knjigu Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja zemljišnoj knjizi.

Kako mogu saznati u kojem je području moja katastarska čestica?

Da bi saznali u kojem je području Vaša katastarska čestica, obratite se nadležnom odjelu za prostorno planiranje i urbanizam. Pri tome Vam je potrebna kopija katastarskog plana za traženu katastarsku česticu.



Što je kopija katastarskog plana?

Kopija katastarskog plana

Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu.
Na katastarskim planovima su prikazane katastarske čestice tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
Izvadak iz katastarskog plana izdaje se u analognom, ili digitalnom obliku.


Što je geodetska podloga?
Posebna geodetska podloga - PGP

Posebna geodetska podloga izrađuje se prije početka projektiranja, što je i propisano novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007).
Posebna geodetska podloga je položajni i visinski prikaz terena, izrađena u odgovarajućem mjerilu i uklopljena u kopiju katastarskog plana te ovjerena od nadležnog katastarskog ureda.

ZAŠTO JE POTREBNA POSEBNA GEODETSKA PODLOGA?

Posebna geodetska podloga koristi se za potrebe određivanja oblika i veličine građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru, zatim kao podloga za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, kao podloga za idejni projekt.
Da bi se posebna geodetska podloga mogla koristiti, treba biti ovjerena od strane nadležnog katastarskog ureda.
Svrha posebne geodetske podloge je da se na njoj odvijaju svi projektantski zahvati kako bi se izbjegle nepravilnosti projektiranja na “netočnim” katastarskim mapama, a samim time i problem kod ishođenja uporabne dozvole.

KAKO SE IZRAĐUJE POSEBNA GEODETSKA PODLOGA?

Pri izradi posebne geodetske podloge geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri predmetnog zahvata u prostoru, izmjeri stvarnog stanja međa i visinskoj izmjeri terena.
Na temelju geodetske izmjere računaju se koordinate snimljenih točaka koje se kartiraju u nekom od CAD programa te se na identične točke (točke identične na katastarskom planu i terenu) uklapa katastarski plan.
Na temelju toga se izrađuje PGP, odnosno tehnička dokumentacija koja sadrži grafičke priloge sa prikazom izmjerenog stanja uklopljenog u kopiju katastarskog plana.
Takva posebna geodetska podloga, u analognom i digitalnom obliku, predaje se na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.
Ovjerena PGP predaje se naručitelju usluge u analognom i digitalnom obliku.

KOJI SU DOKUMENTI POTREBNI ZA IZRADU POSEBNE GEODETSKE PODLOGE?

Za izradu PGP potrebna je kopija katastarskog plana ne starija od 6 mjeseci.

- 16:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

 27.09.2010., ponedjeljak

Dokumentacija za gradnju





Za gradnju obiteljske kuće potrebno vam je pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine
Obiteljska kuća definirana je kao objekt bruto građevinske površine do 400 četvornih metara. Gradnju kuće možete započeti nakon što ishodite sljedeće dokumente:
pravomoćno rješenje o uvjetima građenja
glavni projekt
elaborat iskolčenja građevine.
Rješenja o uvjetima građenja izdaju veliki gradovi (iznad 35.000 stanovnika) i gradovi sjedišta županija za svoje područje ili županijski uredi za sve ostale općine i gradove na području županije.
Glavni projekt izrađuje projektant, a po potrebi kontrolira revident. Elaborat iskolčenja građevine izrađuje ovlašteni geodet.



Rješenje o uvjetima za gradnju

Izdavanje rješenja o uvjetima građenja
Rješenje o uvjetima građenja izdaje se nakon postupka očevida i izjašnjavanja stranaka. Pravomoćno postaje ako na njega nije izjavljena žalba niti pokrenut upravni spor

Prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja nadležno upravno tijelo dužno je provesti očevid na građevnoj čestici i strankama omogućiti uvid u idejni projekt radi izjašnjenja.

Postupak izjašnjenja

Stranke su: investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje rješenje te jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.

Za stranke koje se odazovu pozivu za uvid nadležno upravno tijelo može odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se moraju izjasniti o idejnom projektu.

Rokovi za izdavanje

Ako su ispunjeni propisani uvjeti i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Visinu komunalnog doprinosa za veće gradove možete naći na stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva






Ako nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, zaključkom će, najkasnije 30 dana od zaprimanja zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta. Određeni rok ne može biti dulji od 30 dana.

Nadležno upravno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku koji je određen u zaključku.

Važenje rješenja


Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako ne počnete graditi u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja. Važenje rješenja o uvjetima građenja može se na vaš zahtjev produljiti jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili zakonski uvjeti i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje.

Pravomoćno i konačno rješenje

Rješenje o uvjetima građenja postaje pravomoćno ako na njega nije izjavljena žalba niti je pokrenut upravni spor. Rok za izjavljivanje žalbe je 15 dana, a za pokretanje upravnog spora 30 dana. Ako je izjavljena žalba odbijena, ali je pokrenut upravni spor ili još nije istekao rok u kojem se može pokrenuti, rješenje je konačno.

S pravomoćnim rješenjem možete započeti gradnju.

Upravni spor

U slučaju da rješenje o uvjetima građenja nije pravomoćno jer je jedna stranka u postupku (najčešće susjed) pokrenula upravni spor, gradnju možete početi na vlastiti rizik i odgovornost ili odgoditi početak građenja do rješavanja spora. Upravni sud dužan je riješiti upravne sporove u roku od godine dana.

Ako se pokaže da je stranka zlorabila svoje pravo na pokretanje upravnog spora, od nje možete tražiti naknadu obične štete i izmakle koristi.

U slučaju da se donese zaključak o obnovi postupka za izdavanje rješenje, dužni ste prekinuti građenje građevine.









Podaci o visini komunalnih naknada i doprinosa


Radi praćenja stanja u komunalnom gospodarstvu ovo Ministarstvo objavljuje podatke za 15 gradova o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Podaci se odnose na dan 31.12.2009. i 31.07.2010. godine.

Komunalnu naknadu i komunalni doprinos uređuje Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09).


KOMUNALNA NAKNADA
Komunalna naknada propisana je odredbama članaka 22.-28. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
U tabličnom pregledu prikazani su podaci o visini komunalne naknade za 15 gradova i to za stambeni i poslovni prostor, po zonama u gradu. U 2010. godini komunalna naknada povećana je u Gospiću, Koprivnici, Puli i Varaždinu.
Visina komunalne naknade u 2010. godini za stambeni prostor u I zoni kreće se od najniže od 0,24 kn/m2 u Šibeniku do najviše 1,27 kn/m2 u Rijeci i iznosi prosječno 0,57 kn/m2.
Zbog različite kategorizacije poslovnih prostora u gradovima vrlo je teško raditi usporedbe visina komunalne naknade za poslovne prostore. Stoga smo iskazali samo maksimalne vrijednosti u svakom gradu. Visina komunalne naknade u 2010. godini za poslovni prostor u I zoni kreće se od 1,14 kn/m2 u Slavonskom Brodu do 12,70 kn/m2 u gradu Rijeci i prosječna vrijednost za I zonu iznosi 5,06 kn/m2.




KOMUNALNI DOPRINOS

Komunalni doprinos propisan je odredbama članaka 31.-33. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Iz usporednih podataka visine komunalnog doprinosa za 2009. i 2010. godinu vidljive su promjene u nekim gradovima.
Visina komunalnog doprinosa smanjena je u gradovima Dubrovniku (samo za I zonu), Puli, Rijeci i Splitu te Zagrebu (samo za I zonu), a povećana je u gradovima Šibeniku, Varaždinu i Zadru te Zagrebu (samo za IV zonu).




ZAKON
O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

(N.N. 26/03, pročišćeni tekst)




I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona o komunalnom gospodarstvu

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.

(2) Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom.

Načela komunalnog gospodarstva

Članak 2.

(1) Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba.

(2) Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa:

– osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,

– osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,

– osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,

– osigurati javnost rada.

Komunalne djalatnosti

Članak 3.

(1) Komunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona su:

1. opskrba pitkom vodom,

2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

3. opskrba plinom,

4. opskrba toplinskom energijom,

5. prijevoz putnika u javnom prometu,

6. održavanje čistoće,

7. odlaganje komunalnog otpada,

8. održavanje javnih površina,

9. održavanje nerazvrstanih cesta,

10. tržnice na malo,

11. održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova,

12. obavljanje dimnjačarskih poslova,

13. javna rasvjeta.

(2) Pod opskrbom pitkom vodom razumijevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće.

(3) Pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda razumijeva se odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama.

(4) Pod opskrbom plinom razumijeva se opskrba potrošača plinom iz sustava mreže plinovoda.

(5) Pod opskrbom toplinskom energijom razumijeva se proizvodnja i isporuka pare i tople vode.

(6) Pod prijevozom putnika u javnom prometu razumijeva se prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za čija područja se prijevoz odvija, osim prijevoza željeznicom koji se uređuje posebnim propisima.

(7) Pod održavanjem čistoće razumijeva se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena prema posebnim propisima.

(8) Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa.

(9) Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

(10) Pod održavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste.

(11) Pod tržnice na malo razumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima.

(12) Pod održavanjem groblja i krematorija razumijeva se održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika.

Pod obavljenjem pogrebnih poslova razumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle osobe do mjesta ukopa ili kremiranja.

(13) Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.

(14) Pod pojmom »javna rasvjeta« razumijeva se upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.

(15) Osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona smatraju komunalnim djelatnostima.


II. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

1. OPĆENITO

Način obavljanja komunalnih djelatnosti

Članak 4.

(1) Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva jedinica lokalne samouprave,

4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,

5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

(2) Obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona mogu zajednički organizirati više jedinica lokalne samouprave na jedan od načina propisanih u stavku 1. ovoga članka.

(3) Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora.

(4) Ako se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više jedinica lokalne samouprave unutar jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice lokalne samouprave obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava iz stavka 1. točke 1. ovoga članka u svom suvlasništvu.

(5) Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama stavka 2., 3. i 4. ovoga članka, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave.

(6) Sporove koji mogu nastati u provedbi stavka 4. i 5. ovoga članka između dvije i više jedinica lokalne samouprave na području jedne županije rješava izbrano povjerenstvo županije. Sporove između dviju ili više županija rješava izbrano povjerenstvo ministarstva nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva.

(7) Izbrano povjerenstvo iz stavka 6. ovoga članka sastoji se od dva člana i predsjednika koje imanuje župan županije na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave, odnosno ministar ministarstva nadležan za poslove komunalnog gospodarstva.

(8) Izbrano povjerenstvo iz stavka 6. ovoga članka o predmetu spora donosi odluku.

(9) Odluke iz stavka 8. ovoga članka su izvršne.

Članak 5.

Komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i opskrbe plinom može obavljati i trgovačko društvo u pretežitom vlasništvu države, odnosno županije, kada se ta djelatnost obavlja za područje ili dijelove područja više jedinica lokalne samouprave putem magistralnih sustava u vlasništvu toga društva, a uvjeti i način obavljanje tih poslova utvrđuju se ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.

Javne ovlasti

Članak 6.

(1) Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, za komunalne djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 7., 8. i 9., te točke 11. u dijelu koji se odnosi na održavanje groblja i krematorija, može se pravnim osobama iz članka 4. ovoga Zakona povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje su osnovane općim aktima uređuju određene odnose, rješavaju u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba te obavljanju druge javne ovlasti.

(2) Protiv upravnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva.

2. TRGOVAČKA DRUŠTVA

Trgovačka društva

Članak 7.

Jedinica lokalne samouprave u trgovačkom društvu iz članka 4. stavka 1. točke 1., odnosno jedinice lokalne samouprave u trgovačkim društvima iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona drže većinski dio dionica, odnosno udjela.

3. VLASTITI POGONI

Temeljne odredbe

Članak 8.

(1) Za obavljanje poslova iz članka 3. ovoga Zakona, jedinice lokalne samouprave mogu osnivati vlastite pogone.

(2) Vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe.

(3) Vlastiti pogoni mogu obavljati komunalne djelatnosti i za druge jedinice lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka ugovor o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti sklapaju poglavarstva jedinica lokalne samouprave.

(5) Vlastiti pogon je samostalan u obavljanju komunalnih djelatnosti sukladno ovom Zakonu, na zakonu utemeljenim propisima i odluci o osnivanju.

Postupak osnivanja vlastitog pogona

Članak 9.

(1) Jedinica lokalne samouprave odlukom predstavničkog tijela osniva vlastiti pogon na način i u postupku propisanim ovim Zakonom i na zakonu utemeljenim propisima.

(2) Odluka o osnivanju vlastitog pogona sadrži naročito odredbe o:

1. komunalnim djelatnostima koje će vlastiti pogon obavljati,

2. području na kojem će se obavljati komunalne djelatnosti,

3. unutarnjem ustrojstvu, organiziranju poslovanja i poslovodstvu vlastitog pogona,

4. sredstvima koja su potrebna za početak rada vlastitog pogona, te načinu njihova pribavljanja ili osiguranja,

5. aktima poslovanja vlastitog pogona,

6. iskazivanju učinka poslovanja,

7. ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge vrste posebne imovine jedinice lokalne samouprave na kojoj se odvija poslovanje vlastitog pogona,

8. načinu nadzora poslovanja vlastitog pogona od strane jedinice lokalne samouprave,

9. imenovanju i razrješenju upravitelja vlastitog pogona,

10. ukidanju vlastitog pogona.

(3) Unutarnje ustrojstvo vlastitog pogona uređuje se odlukom o osnivanju vlastitog pogona, te detaljnije razrađuje pravilnikom o poslovanju vlastitog pogona.

Upravljanje vlastitim pogonom

Članak 10.

(1) Vlastitim pogonima upravlja upravitelj pogona.

(2) Upravitelja imenuje i razrješava poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.

(3) Upravitelj organizira i vodi rad vlastitog pogona, odgovara poglavarstvu jedinice lokalne samouprave za materijalno i financijsko poslovanje vlastitog pogona i za zakonitost rada vlastitog pogona.

(4) Upravitelj na temelju ovlasti poglavarstva jedinice lokalne samouprave sklapa ugovore s drugim fizičkim ili pravnim osobama.

4. KONCESIJE

Posebne odredbe o koncesijama

Članak 11.

(1) Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:

– opskrba pitkom vodom,

– odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

– crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama,

– opskrba plinom,

– opskrba toplinskom energijom,

– prijevoz putnika u javnom prometu,

– skupljanje i odvoz komunalnog otpada,

– odlaganje komunalnog otpada,

– tržnice na malo,

– obavljanje pogrebnih poslova i

– obavljanje dimnjačarskih poslova.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom određuje komunalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka kao i iz članka 3. stavka 15. ovoga Zakona te utvrđuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za davanje koncesije.

(3) Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.

(4) Koncesiju dodjeljuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti.

(5) Koncesija u smislu ovoga Zakona može se dati do 30 godina.

(6) Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna jedinice lokalne samouprave – davatelja koncesije, a koristi se za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Odluka o koncesiji

Članak 12.

(1) Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, naročito na temelju sljedećih elemenata:

– poslovnog ugleda podnositelja ponude,

– sposobnosti za ostvarivanje koncesije,

– povoljnosti ponude (tehnička i financijska) i

– povoljnosti ponude za provedbu mjera očuvanja i zaštite okoliša.

(2) Odluka o davanju koncesije obvezno sadrži:

1. djelatnost za koju se koncesija daje,

2. vrijeme na koje se koncesija daje,

3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,

4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu i

5. obvezu koncesionara.

(3) Protiv odluke o davanju koncesije žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

Ugovor o koncesiji

Članak 13.

(1) Ugovor o koncesiji s odabranim podnositeljem ponude sklapa poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na temelju odluke o koncesiji.

(2) Ugovor o koncesiji iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:

1. djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje,

2. vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje,

3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,

4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu,

5. prava i obveze davatelja koncesije,

6. prava i obveze korisnika koncesije,

7. jamstva korisnika koncesije,

8. uvjete otkaza ugovora,

9. ugovorne kazne.

Prestanak koncesije

Članak 14.

Koncesija prestaje:

1. istekom vremena na koje je koncesija dodijeljena,

2. prestankom pravne ili smrću fizičke osobe korisnika koncesije,

3. otkazom ugovora o koncesiji,

4. sprazumom stranaka.

5. UGOVOR O POVJERAVANJU KOMUNALNIH POSLOVA

Članak 15.

(1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje komunalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka te utvrđuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za povjeravanje određenih komunalnih poslova na temelju ugovora.

(3) Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.

(4) Nakon provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o izboru osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na temelju ugovora.

(5) Na temelju odluke iz stavka 4. ovoga članka poglavarstvo sklapa ugovor o povjeravanju određenih komunalnih poslova koji obvezatno sadrži:

– djelatnosti za koju se sklapa ugovor,

– vrijeme na koje se sklapa ugovor,

– vrstu i opseg poslova,

– način određivanja cijene za obavljanje poslova, te način i rok plaćanja,

– jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.

(6) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka može se sklopiti najdulje na vrijeme od četiri godine.

(7) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.


III. PRAĆENJE STANJA I DETALJNIJE UREĐENJE ODNOSA U KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Komunalni red

Članak 16.

(1) U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje.

(2) Odlukom o komunalnom redu iz stavka 1. ovoga članka propisuju se naročito odredbe o:

1. uređenju naselja,

2. održavanju čistoće i čuvanju javnih površina,

3. korištenju javnih površina,

4. skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom,

5. uklanjanju snijega i leda,

6. uklanjanju protupravno postavljenih predmeta,

7. mjere za provođenje komunalnog reda i

8. kaznene odredbe.

Komunalno redarstvo

Članak 17.

(1) Nadzor nad provedbom odredbi komunalnog reda provodi komunalno redarstvo.

(2) Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave.

(3) Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari.

(4) Komunalni redari moraju imati najmanje IV. stupanj stručne speme.

(5) Jedinice lokalne samouprave mogu na temelju ugovora ustrojiti zajedničko komunalno redarstvo.

Ovlasti komunalnog redara

Članak 18.

(1) Komunalni redar u provođenju komunalnog reda iz članka 16. ovoga Zakona ovlašten je:

1. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda,

2. izricati mandatne kazne,

3. predložiti pokretanje prekršajnog postupka.

(2) Protiv rješenja komunalnog redara iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba ministarstvu nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva u roku od 8 dana od dana primitka rješenja.

(3) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

IV. PRIHODI ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Izvori prihoda

Članak 19.

Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se:

1. iz cijene komunalne usluge,

2. iz komunalne naknade,

3. iz proračuna jedinice lokalne samouprave,

4. iz drugih izvora po posebnim propisima.

Komunalne usluge

Članak 20.

(1) Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti:

1. opskrba pitkom vodom,

2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda,

3. opskrba plinom,

4. opskrba toplinskom energijom,


5. prijevoz putnika u javnom prometu,

6. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada,

7. odlaganje komunalnog otpada,

8. tržnice na malo,

9. obavljanje pogrebnih poslova i

10. obavljanje dimnjačarskih poslova.

(2) Visinu cijene, način obračuna i način plaćanja komunalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka određuje isporučitelj usluge.

(3) Cijena komunalne usluge može sadržavati i iznos za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području ili za potrebe jedinice lokalne samouprave na kojemu se isporučuje komunalna usluga, u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Iznos za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 3. ovoga članka u računu za isporučenu komunalnu uslugu iskazuje se posebno i ta se sredstva doznačuju u proračun jedinice lokalne samouprave prema postupku koji će propisati ministar financija, a mogu se upotrebljavati isključivo za te namjene.

(5) Cijena komunalne usluge plaća se isporučitelju usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik nekretnine ili korisnik kad je vlasnik obvezu plaćanja ugovorom prenio na korisnika.

Članak 21.

(1) Isporučitelj komunalnih usluga dužan je pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarife svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost poglavarstva jedinice lokalne samouprave na području kojih se isporučuje usluga.

(2) Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je očitovati se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje prethodne sulgasnosti.

(3) Ukoliko se poglavarstvo jedinice lokalne samouprave u roku iz stavka 2. ovoga članka ne očituje, smatra se da je suglasnost dana.

(4) Kada se uskrati suglasnost poglavarstva jedinice lokalne samouprave na nove cijene, nove cijene, odnosno tarife usluga primjenjuju se kada ih prihvate jedinice lokalne samouprave koje drže većinski paket vlasništva isporučitelja komunalne usluge.

(5) Prijava cjenika obvezatno sadrži:

– vrstu komunalne usluge te način obračuna i plaćanja usluge,

– strukturu postojeće cijene komunalne usluge,

– predloženu novu cijenu usluge i njezinu strukturu,

– postotak promjene cijene u odnosu na postojeću cijenu,

– razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem i kalkulacijom,

– dan primjene nove cijene.

(6) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području isporučuje komunalna usluga dužna je u roku od 15 dana od dana primjene nove cijene komunalne usluge o tome izvijestiti ministarstvo u čijem su djelokrugu cijene i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva.

Komunalna naknada

Članak 22.

(1) Komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:

1. odvodnja atmosferskih voda,

2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina,

3. održavanje javnih površina,

4. održavanje nerazvrstanih cesta,

5. održavanje groblja i krematorija,

6. javna rasvjeta.

(2) Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici:

1. stambenog prostora,

2. poslovnog prostora,

3. garažnog prostora,

4. građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti,

5. neizgrađenoga građevnog zemljišta.

(3) Komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 2. ovoga članka koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja kao i za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti iz stavka 1. točke 3., 4. i 6. ovoga članka i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.

(4) Građevnim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se zemljište koje se nalazi unutar granice građevnog područja naselja, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne, športske ili druge namjene.

(5) Neizgrađenim građevnim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se zemljište iz stavka 4. ovoga članka na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju. Neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine.


(6) Obveznik plaćanja komunalne naknade iz stavka 2. ovoga članka (fizička ili pravna osoba) dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijaviti upravnom tijelu nadležnom za komunalno gospodarstvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.

Utvrđivanje i naplata komunalne naknade

Članak 23.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju:

– naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada,

– područja zona u gradu, odnosno općini,

– koeficijent zona (Kz) za pojedine zone,

– koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti,

– rok plaćanja komunalne naknade,

– nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično, oslobađaju od plaćanja komunalne naknade,

– opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade,

– izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.

(2) Rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva za kalendarsku godinu do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkog tijela mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu.

(3) Rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se visina komunalne naknade po m2 obračunske površine, obračunska površina i mjesečni iznos komunalne naknade, osim za nekretnine iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka donosi rješenje o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalne naknade.

(5) Izvršno rješenje o komunalnoj naknadi izvršava upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit.

(6) Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje ministarstvu u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

Članak 24.

(1) Visina komunalne naknade određuje se ovisno o:

– lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina,

– vrsti nekretnine iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Komunalna naknada obračunava se po m2 površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (»Narodne novine«, br. 40/97.), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine.

(3) Iznos komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem:

1. vrijednosti obračunske jedinice – boda (B), određene u kunama po m2 (u daljnjem tekstu: vrijednost boda),

2. koeficijenta zone (Kz),

3. koeficijenta namjene (Kn).

Članak 25.

(1) Vrijednost boda (B) određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do kraja studenoga za sljedeću kalendarsku godinu, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi.

(2) Vrijednost boda iz stavka 1. ovoga članka jednaka je mjesečnoj visini komunalne naknade po m2 korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni općine, odnosno grada.

(3) Ako predstavničko tijelo ne odredi vrijednost boda iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, za obračun komunalne naknade u sljedećoj kalendarskoj godini vrijednost boda se ne mijenja.

Članak 26.

(1) Koeficijent zone (Kz) određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada iznosi 1,00.

(2) Područja zona u gradu, odnosno općini utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenoga područja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.

Članak 27.

(1) Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrsti nekretnine iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona i iznosi za:

– stambeni prostor koji koriste

neprofitne organizacije koeficijent 1,00

– garažni prostor koeficijent 1,00

– neizgrađeno građevno zemljište koeficijent 0,05

(2) Koeficijent namjene za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da:

– za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 5,00,

– za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 10,00,

– za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koeficijent može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.

(3) Za poslovni se prostor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od 6 mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50% ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno neizgrađeno građevno zemljište.

(4) Za hotele, apartmanska naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.

Članak 28.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi, za svaku kalendarsku godinu u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja donosi Program održavanja komunalne infrastrukture za djelatnost iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave upotrijebiti i u svrhu održavanja objekata školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja.

(3) Programom iz stavka 1. ovoga članka obvezatno se utvrđuje:

– opis i opseg poslova održavanja s procjenom pojedinih troškova, po djelatnostima,

– iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa, s naznakom izvora financiranja.

(4) Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je do kraja ožujka svake godine predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti izvješće o izvršenju Programa iz stavka 1. ovoga članka, za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 29.

Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture od interesa je za Republiku Hrvatsku.


V. FINANCIRANJE GRAĐENJA

Financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Članak 30.

(1) Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za:

1. javne površine,

2. nerazvrstane ceste,

3. groblja i krematorije,

4. javnu rasvjetu,

financira se iz:

1. komunalnog doprinosa,

2. proračuna jedinice lokalne samouprave,

3. naknade za koncesiju,

4. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

(2) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za:

1. opskrbu pitkom vodom,

2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,

3. opskrbu plinom,

4. opskrbu toplinskom energijom,

financira se iz:

1. cijene komunalne usluge,

2. naknade za priključenje,

3. proračuna jedinice lokalne samouprave,

4. naknade za koncesije,

5. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

(3) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za:

1. prijevoz putnika,

2. održavanje čistoće,

3. odlaganje komunalnog otpada,

4. tržnice na malo,

financira se iz:

1. cijene komunalne usluge,

2. proračuna jedinice lokalne samouprave,

3. naknade za koncesije,

4. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja donosi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, za četverogodišnje kalendarsko razdoblje koje obvezatno sadrži:

– opis poslova s procjenom troškova za gradnju pojedinih objekata i uređaja, te za nabavu opreme,

– iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa s naznakom izvora financiranja po djelatnostima.

(5) Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je do kraja ožujka svake godine podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave izvješće o izvršenju Programa iz stavka 4. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu.

Komunalni doprinosi

Članak 31.

(1) Komunalni je doprinos prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.

(3) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se obvezatno utvrđuju:

– područja zona u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja,

– jedinična vrijednost komunalnoga doprinosa određena u kunama po m3 građevine, za pojedine zone,

– način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa,

– opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa,

– izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa.

(4) Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujomom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.

(5) Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnoga doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni.

(7) Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnoga doprinosa propisat će ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

Rješenje o komunalnom doprinosu za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Članak 32.

(1) Tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, dužno je u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom doprinosu.

(2) Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo, na temelju odluke o komunalnom doprinosu iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona, u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka obvezatno sadrži:

1. iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan platiti,

2. način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa,

3. prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi,

4. popis i rok izgradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture,

5. obvezu povrata sredstava ako jedinica lokalne samouprave ne izvrši svoju obvezu.

(4) Obveza plaćanja komunalnog doprinosa po rješenju iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana konačnosti akta na temelju kojeg se može graditi.

(5) Ništavo je rješenje koje ne sadrži obvezne elemente propisane stavkom 3. ovoga članka.

(6) Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje ministarstvu nadležnom za komunalno gospodarstvo.

(7) Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit.

Članak 33.

Obveznik komunalnog gospodarstva može uz suglasnost jedinice lokalne samouprave i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.

Obveza priključivanja

Članak 34.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu za:

1. opskrbu pitkom vodom,

2. odvodnju otpadnih i oborinskih voda,

3. opskrbu plinom,

4. opskrbu toplinskom energijom.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:

– postupak,

– tehničko-tehnološki uvjeti,

– rokovi za pojedine priključke,

– naknada za priključenje,

– način plaćanja naknade i

– kaznene odredbe.

(3) Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda.

(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrditi područja na kojima se vlasnik građevine može izuzeti od obveze priključenja na komunalnu infrastrukturu iz stavka 3. ovoga članka, ukoliko je isti na zadovoljavajući način pojedinačno osigurao svoje potrebe.

Članak 35.

(1) Vlasnik građevne čestice, odnosno građevine plaća cijenu stvarnih troškova i utrošenog materijala na izvedbi komunalnog priključka neposredno nositelju izvedbe priključka na temelju pisanog ugovora i računa za izvršeni posao.

(2) Naknada za priključenje iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona prihod je proračuna jedinice lokalne samouprave namijenjena za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u skladu s Programom građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Visina naknade za priključenje po pojedinom priključku za potrebe stanovanja ne može biti veća od prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu.

Članak 36.

(1) Priključenje na komunalnu infrastrukturu iz članka 34. stavka 1. točke 1., 3. i 4. ovoga Zakona treba se izvesti na način da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), odnosno svaki pojedinačni potrošač ima ugrađen poseban uređaj za mjerenje potrošnje, a kod opskrbe toplinskom energijom obvezatna je i ugradnja uređaja za regulaciju potrošnje.

(2) Tehničko-tehnološke uvjete za ugradnju mjernog i regulacijskog uređaja iz stavka 1. ovoga članka određuje isporučitelj komunalne usluge, a stvarni trošak ugradnje plaća vlasnik nekretnine u skladu s odredbom članka 35. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 37.

(1) U slučaju da gradnja određenog objekta, odnosno uređaja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona nije predviđena Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, budući korisnici komunalne usluge koji bi se priključili na tu komunalnu infrastrukturu mogu sudjelovati u financiranju njezine gradnje, uz povrat uloženih sredstava u određenom roku, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka za financiranje gradnje uplaćuju se na račun jedinice lokalne samouprave, a rok povrata sredstava ne može biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora.

Članak 38.

(1) Upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva dužno je voditi evidenciju o visini komunalne naknade (vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene), naknade za priključenje i komunalnog doprinosa (jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za pojedine zone) u jedinicama lokalne samouprave na području županije.

(2) Upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u čijem je djelokrugu gospodarstvo dužno je voditi evidenciju o visini cijena komunalnih usluga iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona u jedinicama lokalne samouprave na području jedinice područne (regionalne) samouprave, te načinu njihova obračuna i plaćanja.

VI. NADZOR

Upravni nadzor

Članak 39.

(1) Nad provedbom ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske i nadležno ministarstvo provodi nadzor zakonitosti rada.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

VII. KAZNENE ODREDBE

Novčane kazne za isporučitelje komunalnih usluga i odgovorne osobe

Članak 40.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj isporučitelj komunalne usluge, odnosno osoba koja obavlja komunalnu djelatnost ili duga pravna i fizička osoba ako:

1. objekte i uređaje komunalne infrastrukture ne održava u stanju funkcionalne sposobnosti, a zbog čega dolazi do prekida u obavljanju komunalne djelatnosti, odnosno neredovite isporuke komunalne usluge,

2. bez opravdanih razloga prestane isporučivati komunalnu uslugu ili obustavi isporuku komunalne usluge korisniku koji je plaća,

3. ne ispunjava uvjete za obavljanje komunalnih djelatnosti prema odredbama ovoga Zakona (članak 4. i 5.) ili nije registrirana za obavljanje te djelatnosti,

4. korisniku komunalne usluge naplati cijenu komunalne usluge višu od postojeće cijene,

5. ne pribavi prethodnu suglasnost pri promjeni cijene komunalne usluge (članak 21. stavak 1.),

6. obračuna troškove, odnosno cijenu priključenja na komunalnu infrastrukturu protivno odredbi članka 35. stavka 1. ovoga Zakona,

7. pravna ili fizička osoba koja se protupravno koristi priključkom na uređaje za opskrbu pitkom vodom i odvodnjom otpadnih voda kaznit će se novčanom kaznom u visini od 3.000,00 do 7.000,00 kuna,

8. priključi građevinu na komunalnu infrastrukturu protivno odredbi članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 4. i 6. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i povrat više naplaćenih iznosa oštećenim korisnicima.

(4) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pokreće Državni inspektorat.

(5) Fizička ili pravna osoba koja ne postupi sukladno odredbi članka 22. stavka 6. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade.

(6) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz stavka 5. ovoga članka pokreće upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.

(7) Novčane kazne naplaćene prema ovom Zakonu prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem su području učinjeni prekršaji.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađivanje rada pravnih osoba s odredbama ovoga Zakona

Članak 41.

(1) Društveni kapital pravnih osoba koje su registrirane za obavljanje komunalnih djelatnosti danom stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.) postaje zajedničko vlasništvo jedinica lokalne samouprave organiziranih na području bivše općine prema sjedištu pravne osobe.

(2) Hrvatski fond za privatizaciju dužan je dionice dioničarskih društava nastalih u provedbi odredbe članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo, prenijeti u zajedničko vlasništvo jedinica lokalne samouprave organiziranih na području bivše općine prema sjedištu društva u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.).

(3) Poduzeća koja nisu postupila prema odredbi članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo, dužna su dionice prenijeti u zajedničko vlasništvo jedinica lokalne samouprave organiziranih na području bivše općine prema sjedištu društva u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.).

(4) Društveni kapital iz stavka 1. i dionice iz stavka 2. i 3. ovoga članka jedinice lokalne samouprave sporazumno će podijeliti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.). U slučaju izostanka sporazumnog rješenja primijenit će se odredba članka 87. stavka 2. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.

Stavljanje izvan snage ranijih propisa

Članak 42.

(1) Danom primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.) prestaje važiti:

1. Zakon o komunalnim djelatnostima (»Narodne novine«, br. 15/79., 18/79. i 26/93.),

2. Zakon o fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 53/90. i 76/93.), u dijelu koji se odnosi na fondove u komunalnom gospodarstvu,

3. članak 13. stavak 1. točka 1. te stavak 2. riječi: »poslove iz točke 1. obavlja županijska skupština« i članak 25. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.),

4. Zakon o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo (»Narodne novine«, br. 91/92., 14/93. i 70/93.),

5. članak 23. stavak 5. i 6. Zakona o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 77/92. i 26/93.),

6. članak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 109/93.).

Članak 43.

(1) »Hrvatska elektroprivreda« d.d. Zagreb prenijet će bez naknade do 31. prosinca 1997. u stanju funkcionalne sposobnosti u vlasništvo jedinica lokalne samouprave i uprave objekte i uređaje u svom vlasništvu koji se koriste isključivo za javnu rasvjetu.

(2) Na objektima i uređajima koji se koriste za obavljanje djelatnosti »Hrvatske elektroprivrede« d.d. Zagreb, a istovremeno se koriste za javnu rasvjetu, »Hrvatska elektroprivreda« d.d. Zagreb, zadržavajući vlasništvo osnovat će ugovorom s jedinicama lokalne samouprave i uprave pravo služnosti – pravo uporabe bez naknade za potrebe javne rasvjete u korist jedinice lokalne samouprave i uprave.

Članak 44.

(1) Postupak pokrenut prema odredbama članka 20. i članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95. i 70/97.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

(2) Priključenje na komunalnu infrastrukturu na način određen člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona obvezatno je za građevine za koje će se nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) podnijeti zahtjev za izdavanje akta na temelju kojeg se može pristupiti građenju.

(3) Vlasnik posebnoga dijela zgrade koja je na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) priključena na komunalnu infrastrukturu iz članka 26. stavka 2. točke 1., 3. i 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97. i 128/99.) putem zajedničkog uređaja za mjerenje potrošnje više pojedinačnih potrošača, može zatražiti ugradnju zasebnog uređaja za mjerenje potrošnje, a koji će se ugraditi na njegov trošak ako tehničko-tehnološki uvjeti to omogućuju.

Članak 45.

(1) Propis iz članka 9. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) donijet će ministar financija u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona.

(2) Propis iz članka 16. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) donijet će ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona.

(3) Podatak iz članka 16. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) objavit će ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Članak 46.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 128/99.) prestaju važiti:

– odredbe Glave V. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (»Narodne novine«, br. 73/97.),

– Uredba o izravnim mjerama kontrole cijena za određene komunalne usluge (»Narodne novine«, br. 73/97.),

– odredbe članka 91. i 92. Zakona iz točke 1. članka 1. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz područja obrane koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi (»Narodne novine«, br. 52/91.).

Članak 47.

(1) Postupci započeti prema odredbama općih akata jedinice lokalne samouprave donesenim prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) okončat će se prema odredbama tih propisa.

(2) Prekršajni postupci pokrenuti za djela koja su prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) bila propisana kao prekršaj dovršit će se prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.).

Članak 48.

(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su do 31. prosinca 2001. uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.).

(2) Propisi jedinice lokalne samouprave koji nisu usklađeni s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) prestaju važiti nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.



-----------------------------------------



ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 98. sjednici 28. siječnja 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Pročišćeni tekst Zakona o komunalnom gospodarstvu obuhvaća Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 70/97., 128/99., 57/00., 129/00. i 59/01. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 362-02/01-01/01

Zagreb, 28. siječnja 2003.

Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.




Građenje - Zakon o gradnji - sudionici gradnje

III. GRADNJA
3.1. Sudionici u gradnji
članak 177.

Sudionici u gradnji jesu:
– investitor,
– projektant,
– revident,
– izvođač,
– nadzorni inženjer.

Investitor
članak 178.
(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i strueni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom.
(5) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.
(6) Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m ili jednostavne gra?evine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati strueni nadzor gra?enja ako je diplomirani inženjer odgovarajuae struke ili inženjer odgovarajuae struke i ima položeni strueni ispit.

Projektant
članak 179.
(1) Projektant je fizieka osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima.
(3) Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

članak 180.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavnog projektanta određuje investitor.

Izvođač članak 181.
(1) Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
(2) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu.

članak 182.
Izvođač je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:
– povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,
– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom,
– propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,
– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.

članak 183.
(1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu obveza iz članka 182. ovoga Zakona.
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.
(3) Glavni izvođač iz stavka 2. ovoga članka mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te građevine.
(4) Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 182. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.
(5) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
(6) Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.

Nadzorni inženjer
članak 184.
(1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.
(2) Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođae na istoj građevini.

članak 185.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
– nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima,
– utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona,
– utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
– utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom,
– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projek tom određena takva obveza,
– bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,
– sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
(2) U provedbi struenog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti naćin na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine u slučaju ako:
– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,
– dokumentacijom iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,
– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom,
– iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u građevinski dnevnik.

članak 186.
(1) Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanieke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se za jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

članak 187.
(1) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.
(3) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
(4) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.

Revident
članak 188.
(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole projekta.
(3) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
(4) Detaljnije uvjete u odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
(5) Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4. ovoga članka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja i zaštite okoliša, u dijelu zaštite okoliša za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnom zakonu, određeni su tim zakonom.
članak 189. (1) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomiečo izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
(2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješae udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehniekih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
(3) Osim odredbe iz stavka 2. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona o odgovornosti projektanta.




Ovlašteni geodetski uredi

-ovdje imate cijeli popis
http://www.dgu.hr/default.asp?ID=494


01 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA




"GEOBIRO DG" Obrt za geodetsku djelatnost, vl. Dubravko Gulić


10298 Donja Bistra, Stubička 419, Tel: 01 3390 467, Fax:


e-mail: dubravko.gulic1@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 252


"GEODETSKA POSLOVNICA" Geodetsko premjeravanje i izrada elaborata, vl. Franjo


Čunčić


10410 Velika Gorica, Seljine brigade 72, Tel: 01 6213 052, Fax:


e-mail: franjo.cuncic@zg.htnet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 245


"GEODETSKA POSLOVNICA" Geodetsko premjeravanje i izrada elaborata, vl. Juraj


Bobesić


10417 Buševec, Sisačka 118, Tel: 01 6255 149, Fax: 01 6255 149


e-mail: jbobesic@zg.htnet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 244


"Geo-land"obrt za geodetske poslove, nadzor i promet nekretninama, vl. Ivan Lončarić


10450 Jastrebarsko, Bana Josipa Jelačića 80, Tel: 01 6281 133, Fax: 01 6281 133


e-mail: geo-land@inet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 255


"GEO-M" AGENCIJA za uknjižbu nekretnina i geodetske poslove, vl. Željko Tuček


10454 Krašić, Hrženik 37, Tel: 047 731 280, Fax: 047 731 280


e-mail: zeljko.tucek@ka.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 251


"GEOMETAR", Izvođenje geodetskih radova, vl. Božidar Peršin


10298 Donja Bistra, Novaki Bistranski, Stubička 308, Tel: 01 3392 184, Fax: 01 3392 184


e-mail: geometar.persin@email.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 250


"GEOMETRIX" - obrt za obavljanje geodetskih radova, vl. Jakov Vodopija


10430 Samobor, Butoraj 15, Mala Rakovica, Tel: 01 3364 231, Fax: 01 3327 996


e-mail: jakov.vodopija@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 242


"KOTA" GEODETSKA POSLOVNICA I AGENCIJA ZA MARKETING, vl. Željko Kotrman


10410 Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 37, Tel: 01 6221 033, Fax: 01 6221 033


e-mail: kotrman@net.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 240


"LEGIN" Geodetske usluge, vl. Željko Legin


10380 Sv. Ivan Zelina, Trg A. Starčevića 12/a, Tel: 01 2000 927, Fax: 01 2000 927


e-mail: zeljko.legin@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 247


DIMIL d.o.o. proizvodnja, usluge i trgovina


10 340 Vrbovec, Štefe Iskre Kršnjavi 6, Tel: 01 2792 435, Fax: 01 2728 790


e-mail: mate.spehar@gmail.com


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 574


GEO NIKOLA d.o.o. za geodetska premjeravanja, građevinarstvo i trgovinu


10410 Velika Gorica, Mariborska 6, Tel: 01 6223 506, Fax: 01 6223 506


e-mail: geonikola@inet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 417


GEO-BIM d.o.o. za geodetske usluge


10430 Samobor, Starogradska 25, Tel: 01 3325 956, Fax: 01 3362 650


e-mail: geo-bim@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 295


Geodetska poslovnica "KIRIN-DELTA", vl. Miroslav Kirin


10370 Dugo Selo, Vladimira Nazora 49, Tel: 01 2754 072, Fax: 01 2754 075


e-mail: mail@kirindelta.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 254


GEODETSKA POSLOVNICA, vl. Darko Dugić


10450 Jastrebarsko, Donji Desinec 85 A, Tel: 01 6279 222, Fax: 01 6279 222


e-mail: geo.dugic@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 249


Geodetska poslovnica, vl. Zoran Zebec


10410 Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 32/I, Tel: 01 6213 322, Fax: 01 6213 322


e-mail: zoran.zebec2@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 243


GEODETSKA RADNJA, vl. Alojz Pergar


10370 Dugo Selo, Jantolov breg 14, Tel: 01 2750 316, Fax: 01 2750 316


e-mail: alojz.pergar1@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 248


GEODETSKI OBRT PRIZMA, vl. Dražen Kralj


10340 Vrbovec, Matije Gupca 21, Tel: 01 2791 272, Fax: 01 2791 272


e-mail: prizma.geodetski.obrt@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 253


GEODEZIJA ZAPREŠIĆ d.o.o. za geodeziju


10290 Zaprešić, Ferde Livadića 3, Tel: 01 3319 693, Fax: 01 3319 693


e-mail: zoran.bacic@zg.htnet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 67


GEODOM d.o.o. za trgovinu i usluge


10382 Donja Zelina, Hrnjanec, Kršaki 14, Tel: 01 2069 756, Fax: 01 2069 756


e-mail: skrsak@gmail.com


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 86


GEO-LEGIN, d.o.o. za geodetske usluge i trgovinu


10380 Sv. Ivan Zelina, Tg Ante Starčevića 12A, Tel: 01 20 00 927, Fax: 01 20 00 927


e-mail: geolegin@gmail.com


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 534


GEO-NIS d.o.o. za geodetske poslove


10430 Velika Rakovica, Samobor, Travnički put 2, Tel: 01 3325 253, Fax: 01 3325 254


e-mail: stipe.dujmovic@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 528


GEOPROFIL d.o.o. za geodetske poslove


10410 Velika Gorica, Dr. Juraja Dobrile 40, Tel: 01 6215 331, Fax: 01 6215 244


e-mail: geoprofil@geoprofil.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 275


GEOURED - KF d.o.o. za geodetske usluge


10291 Prigorje Brdovečko, Javorje, Pavla Belasa 27, Tel: 01 3394 183, Fax: 01 3397 872


e-mail: geoured.kf@hotmail.com


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 57


GEOVOD d.o.o. za geodetske poslove, trgovinu i usluge


10 434 Strmec, Hrvatskih branitelja 51, Tel: 01 337 00 47, Fax: 01 336 72 57


e-mail: geovod@geovod.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 583


HVAT d.o.o. za geodetske poslove i graditeljstvo


10430 Samobor, Milana Langa 29, Tel: 01 3327 102, Fax: 01 3327 102


e-mail: hvat@hvat.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 434


ING Z d.o.o. za geodeziju, građevinarstvo, projektiranje, trgovinu i promet


nekretninama


10430 Samobor, Perkovčeva 15, Tel: 01 3366 443, Fax: 01 3366 443


e-mail: ingz@ingz.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 124


KOTA-INŽENJERING d.o.o.


10410 Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 5, Tel: 01 6221 033, Fax: 01 6221 033


e-mail: alan@kota.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 521


LE-GRAD d.o.o. za graditeljstvo, trgovinu i usluge


10313 Graberje Ivaničko, Zagrebačka 30, Tel: 01 2820 500, Fax: 01 2820 502


e-mail: le-grad@le-grad.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 503


NE-POK d.o.o. za geodetske i poslovne usluge te posredovanje u prometu


nekretninama


10310 Ivanić Grad, Krešimira IV br. 3, Tel: 01 2881 161, Fax: 01 2885 025


e-mail: ne-pok@ne-pok.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 458


NI-AL d.o.o. za geodetske radove, građenje, usluge, trgovinu i ugostiteljstvo


10410 Velika Gorica, Kralja Petra Svačića 2, Tel: 01 6226 720, Fax: 01 6226 728


e-mail: ni-al@ni-al.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 59


TRASIRKA d.o.o. za geodetske i trgovinu


10432 Bregana, Milana Langa 5, Tel: 01 3376 478, Fax: 01 3376 478


e-mail: branko.kolarek@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 544


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. Ninoslav Lah, dipl.ing.geod.


10410 Velika Gorica, Kolodvorska 19, Tel: 01 2442 583, Fax: 01 2442 583


e-mail: ninoslav.lah@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 478


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. TIHOMIR ČEKADA


10370 Dugo Selo, Ulica Bože Huzanića 4C, Tel: 01 2753 946, Fax: 01 2753 946


e-mail: tihomir-cekada@net.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 5


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. Vladimir Huber, ing.geod.


10430 Velika Rakovica, Samobor, Travnički put 10, Tel: 01 4572 173, Fax: 01 4572 175


e-mail: huber.vladimir@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 397


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. Vlado Meštrović, dipl.ing.kult.tehn.


10410 Velika Gorica, Slavka Kolara 2A, Tel: 01 6225 683, Fax:


e-mail: vlado.mestrovic@zg.htnet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 385


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ŽARKO KAJFEŠ


10296 Luka, Pođunđek 6, Tel: 01 3393 355, Fax: 01 3498 625


e-mail: zarko.kajfes@zg.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 125


ZAPREŠIĆ d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti


10290 Zaprešić, Pavla Lončara 2, Tel: 01 3310 315, Fax: 01 3310 524


e-mail: dcurkovic@za-kom.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 471



Državna geodetska uprava Gruška 20, 10000 Zagreb, tel: 01 6165 444, fax: 01 6165 484










02 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA


"GEODETSKA POSLOVNICA", vl. Ankica Katanić


49240 Donja Stubica, Toplička 25, Tel: 049 286 772, Fax: 049 286 772


e-mail: akatanic@net.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 178


DAGOR d.o.o. za intelektualne usluge i trgovinu


49290 Klanjec, Novodvorska 5, Tel: 01 3645 235, Fax: 01 3668 952


e-mail: dagor@kr.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 292


GEO TERRA d.o.o. za usluge i trgovinu


49294 Kraljevec na Sutli, Draše 57/B, Tel: 049 376 207, Fax: 049 376 207


e-mail: geo.terra@kr.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 511


GEO-BT d.o.o. za izradu geodetskih elaborata


49210 Zabok, Lug Zabočki 10/E, Tel: 049 222 140, Fax: 049 501 526


e-mail: geo-bt@kr.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 112


GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge


49225 Đurmanec, Podbrezovica 2 B, Tel: 049 346 399, Fax: 049 376 788


e-mail: geo-tnt@kr.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 506


Podružnica:


Pregrada GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge GEODETSKI URED,


49218 Pregrada, Stjepana Škreblina 4/I, Tel: 049 376 788, Mob: 098 905 3455


e-mail: geo-tnt@kr.t-com.hr


GEOTOPO d.o.o za geodeziju, trgovinu i usluge


49224 Lepajci, Velika Ves, Velika Ves 141, Tel: 049 315 104, Fax: 049 315 104


e-mail: geotopo@geotopo.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 543


GROMATIC KR d.o.o. za geodetske djelatnosti, trgovinu i usluge


49 247 Zlatar Bistrica, Vladimira Nazora 65, Tel: 049 461 068, Fax: 049 461 068


e-mail: gromatic@gromatic.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 585


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. IVAN GAJSKI


49244 Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 62, Tel: 049 282 408, Fax: 049 282 408


e-mail: ivan.gajski@kr.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 30


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. NINOSLAV ČIRJAK


49243 Oroslavje, Oro trg 3, Tel: 049 264 212, Fax: 049 264 212


e-mail: n.cirjak@kr.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 126



Državna geodetska uprava Gruška 20, 10000 Zagreb, tel: 01 6165 444, fax: 01 6165 484







03 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA




"GEOBIRO-STOJANOVIĆ" Uslužni obrt, vl. Nenad Stojanović


44000 Sisak, Jurja Križanića 3, Tel: 044 548 844, Fax: 044 547 030


e-mail: geobiro.stojanovic@vip.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 208


"GEODETSKA POSLOVNICA", vl. Ivica Hapčić


44272 Lekenik, Zagrebačka 76, Peščenica, Tel: 044 714 369, Fax: 044 714 369


e-mail: geo.hapcic@post.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 211


GEOBIRO-STOJANOVIĆ d.o.o. za geodetsko-katastarske usluge i inženjersku


geodeziju


44000 Sisak, Jurija Križanića 3, Tel: 044 548 844, Fax: 044 534 213


e-mail: geobiro.stojanovic@vip.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 283


GeoKOM d.o.o. za geodetsko-katastarske usluge i inženjersku geodeziju


44210 Sunja, Matije Gupca 15, Tel: 044 833 098, Fax: 044 833 098


e-mail: brkanac_doo@yahoo.com


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 461


GEONA d.o.o. za geodetske usluge i projektiranje


44000 Sisak, Dr. Ante Starčevića 18/1, Tel: 044 548 730, Fax: 044 548 730


e-mail: geona@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 302


GEOPROJEKT d.o.o. za geodetske radove i graditeljstvo


44250 Petrinja, Trg hrvatskih branitelja 1, Tel: 044 813 860, Fax: 044 813 861


e-mail: geoprojekt@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 567


MS-GEO d.o.o. za geodetske poslove, promet i usluge


44330 Novska, Bukovačka 25, Tel: 044 601 529, Fax: 044 601 529


e-mail: ms-geo@sk.t-com.hr.


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 350


SAMOSTALNA GEODETSKA POSLOVNICA "IZMJERA", vl. Stjepan Kovač


44317 Popovača, Potok, Čavorija 93 A, Tel: 044 652 164, Fax: 044 652 331


e-mail: izmjera-kovac@inet.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 209


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. DAVOR JEŽ


44320 Kutina, Ul. Kneza Trpimira 2 A, Tel: 044 630 239, Fax:


e-mail: geo.jez@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 65


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. IVICA SKENDEROVIĆ


44250 Petrinja, Ulica Ljudevita Gaja 6, Tel: 044 812 209, Fax: 044 812 209


e-mail: ivica.skenderovic@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 33


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. Sanja Vurin, dipl.ing.geod.


44000 Sisak, Braće Perković 17, Tel: 044 741 120, Fax: 044 741 120


e-mail: sanja.vurin@zikprojekt.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 345


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ZLATKO GLOC


44320 Kutina, Trg kralja Tomislava 10, Tel: 044 683 515, Fax: 044 683 515


e-mail: mjernik-zg@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 258


URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ŽELJKO VRBANIĆ


44320 Kutina, Kralja Zvonimira 2, Tel: 044 631 331, Fax: 044 631 331


e-mail: zeljko.vrbanic1@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 265


VAŠ DOM-Agencija za promet nekretninama, vl. Mirjana Marjanović


44250 Petrinja, Trg Dr. F. Tuđmana 2, Tel: 044 815 464, Fax: 044 813 704


e-mail: vas.dom@sk.t-com.hr


Upisan je u Evidenciju ovlaštenih osoba koju vodi DGU pod rednim brojem: 210







Državna geodetska uprava Gruška 20, 10000 Zagreb, tel: 01 6165 444, fax: 01 6165 484


- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Koja dokumentacija traba za gradnju?

Obveze prije početka radova

Prije početka građevinskih radova trebate podnijeti prijavu početka gradnje, osigurati gradilište i propisno ga označiti
Prijavu početka gradnje obvezni ste dostaviti nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije osam dana prije početka gradnje. Pismenu prijavu nastavka radova dužni ste podnijeti i ako ste nakon početka gradnje imali prekid dulji od tri mjeseca.
U prijavi početka građenja trebate navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.
Osiguranje gradilišta
Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. U slučaju prekida građenja, dužni ste poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Označavanje gradilišta
Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost toga akta.
Ako je građevina na kojoj se izvode radovi upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na ploči mora biti i naznaka da se radi o kulturnom dobru.
- 20:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se